๑۩۞۩๑ BOSNIAN MAGIC ๑۩۞۩๑

WELCOME TO BOSNIAN FORUM DEDICATED MAGIC AND FORTUNE TELLING – REGARDS FOR READERS FROM IRAN, SYRIA, EGYPT, IRAQ, FRANCE, GREECE, PALESTINE, SWEDEN, NORWAY, LIBANON, CHINA, BULGARIA, ROMANIA, INDIA, PAKISTAN, USA, AUSTRALIA, UKRAINE, VENEZUELA...
 
HomeFAQSearchMemberlistUsergroupsRegisterLog in
Latest topics
» Fear and evil eyes in Bosnian folk medicine
Yesterday at 4:24 pm by Donaton

» Limunom do idealnih peta
Yesterday at 6:58 am by Amira

» Bošnjačke basme i bajalice
Thu Dec 08, 2016 3:24 pm by Donaton

» Džeko u top 5 napadača Europe
Wed Dec 07, 2016 3:40 pm by Donaton

» Kako tretirati suhu kožu
Tue Dec 06, 2016 8:54 am by Emina

» Čaj protiv umora
Tue Dec 06, 2016 8:41 am by Emina

» Test 20 lijekova za prehladu: Koji djeluju, a koji su placebo?
Tue Dec 06, 2016 5:42 am by petros

» Završne riječi na suđenju Mladiću - Ključna ličnost na "autoputu za pakao"
Mon Dec 05, 2016 8:27 pm by Donaton

» Closed destiny
Mon Dec 05, 2016 6:35 am by Donaton

December 2016
MonTueWedThuFriSatSun
   1234
567891011
12131415161718
19202122232425
262728293031 
CalendarCalendar
Statistics
We have 479 registered users
The newest registered user is Astralcy

Our users have posted a total of 19540 messages in 1706 subjects
Most active topics
Bošnjačke basme i bajalice
Kako otkriti da li ste žrtva crne magije?
Bogumilstvo i Bošnjaci
Mitologija Bosne i Hercegovine
Bosnian mythology
Pohvala od forumaša
Stare slike, razglednice i poštanske markice iz Bosne i Hercegovine
Najdraži postovi i teme
Vaša pitanja?
Zanimljivi linkovi i web stranice
Top posting users this week
Donaton
 
mnm
 
Jasminka
 
Amira
 
Emina
 
Šansel
 
teheranka
 
Artemida
 
Riyana
 
Delisia
 
Keywords
dzin ljubavna lenormand krug spells Jinn skidanje ciganske talisman pecat magic venerin ljubavne karte ljubav dove tilsum black falanje crnom kalendar Spell Novac sihir gatanje svijecama

Share | 
 

 Ajvatovica

View previous topic View next topic Go down 
AuthorMessage
Donaton
Admin


Broj komentara : 2906
Join date : 2013-02-15
Mjesto : هللا ءاش ام

PostSubject: Ajvatovica   Sun Apr 14, 2013 3:12 pm

Bosna i Hercegovina se može pohvaliti po mnogim svojim specifičnostima što je znatno razlikuje od okolnih država, posebno po svojoj religijskog kulturi i baštini. U njoj egzistiraju dva velika i poznata hodočasnička mjesta Ajvatovica i Međugorje gdje se slave islam i kršćanstvo, što Bosnu svakako čini svetom zemljom.

Ajvatovica je ustoličena kao znak sjećanja na Ajvaz-dedu, sufiju, janičara Mehmeda Fatiha II, koji je sa njegovom vojskom došao u Bosnu i donio islam, kada su brojne bogumilske porodice jednostavno prigrlile novu vjeru posebno u ovom dijelu Skopaljske doline. Po narodnom predanju, koje je toliko živo da se gotovo uopće ne ostavlja razloga za sumnju u njegovu vjerodostojnost, odnosno istinitost samog čina. Ajvaz-dedo je iz današnjeg Prusca (Akhisar) odlazio četrdeset dana na nekoliko kilometara udaljenu planinu i tu, na jednoj stijeni, poslije klanjanja sabaha molio se Allahu džellešanahu da omogući da voda iz obližnjeg vrela dođe do Prusca, kako se njegovi stanovnici ne bi patili žedni. A prepreka toj vodi bila je baš ta ogromna stijena koju ljudi u to doba nisu mogli ničim prokopati ili razdvojiti za prolaz. Četrdesetog dana, kada je poslije dove usnio, sanjao je dva ovna koji su se rogovima sudarili i od toga se probudio .

A kada je pogledao oko sebe imao je šta vidjeti : ogromna stijena na kojoj je klanjao i molbe Allahu upućivao bila je raspolućena i razdvojena, kao nekom čudesnom pilom prepolovljena, tako da je voda mogla kroz taj otvor nesmetano poteći. Iako se o Ajvaz-dedi ne zna ništa drugo, a od materijalnih podataka postoji samo njegovo turbe, narod ovog kraja, ali i iz cijele Bosne i Hercegovine, prihvatio je ovu predaju kao istinu i kao simbol dobrog djela, ali i kao snagu vjere od koje i stijena puca i kroz nekoliko vjekova.



Pohod ka Ajvatovici tradicionalno se održava svake godine sedmog ponedjeljka po Jurjevu (Hidirlezu). Prije dvije godine, 2010.održana je 500-ta Ajvatovica po redu što najbolje potvrđuje dugu tradiciju hodočašća u Bosni. Prema pričanju Vezirke Sprečić, iz Tuzle, rođ.Alajbegović, iz Bugojna, postojala je i „ženska“ Ajvatovica. Naime, bio je običaj da žene, narednog ponedjeljka po održanoj redovnoj dovi, kojoj su prisustvovali samo muškarci, posjećuju Ajvaz-dedinu stijenu, gdje su učile Kur'an, poklanjale hatme i jasine za dušu Ajvaz-dedinu i ibadet činile, bez prisustva muškaraca.
Back to top Go down
View user profile
Donaton
Admin


Broj komentara : 2906
Join date : 2013-02-15
Mjesto : هللا ءاش ام

PostSubject: Re: Ajvatovica   Sun Apr 14, 2013 3:14 pm

Ajvaz Dedo




Najpoznatije i najmasovnije dovište bosansko – hercegovačkih muslimana Ajvatovica i Ajvaz – dedo po kojem je i dobila ime našli su zasluženo mjesto u bošnjačkoj prozi i poeziji. Brigu Ajvaz – dede za opće stanje njegovih sugrađana i želju da im olakša život i dovede vodu u grad Prusac narodni genij je oslikao neobičnom legendom koja se stoljećima prenosila sa oca na sina do današnjih dana. Husein Čepalo, vjerni čuvar narodne tradicije Prusca, piše: „

Ajvatovačka stijena udaljena je od Prusca 6 km. Nalazi se u prelijepom planinskom ambijentu ispod planine Šuljaga. Duga je 74, a široka 30 m. U drugoj polovini XV vijeka stanovnici Prusca snadbijevali su se vodom iz bunara i iz rijeke koja protiče ispod grada. To je mještanima stvaralo velike poteškoće, posebno za vrijeme ljeta kada bunari presuše. Želeći da olakša svojim sugrađanima, Ajvaz-dedo je tražio pogodan izvor iznad Prusca kako bi doveo vodu. Pronašao je dobar i jak izvor ispod planine Šuljage. Međutim, između vrela i Prusca ispriječila se ogromna stijena. Prema predanju to nije pokolebalo Ajvaz-dedu, već je on, uzdajući se u Allahovu svemoć, 40 jutara klanjao sabah na stijeni moleći Allaha da je rastavi. Četrdeseto jutro kada je klanjao sabah-namaz, počeo je slaviti Allaha, dž.š., i učeći zaspao. U snu je vidio kako su se dva bijela ovna sudarila i stijena se raspukla. Kada se probudio vidio je da se stijena stvarno rastavila. Kroz klanac koji je tom prilikom nastao on je drvenim tomrucima proveo vodovod u Prusac.

I drugi segment djelovanja Ajvaz – dede vezan za njegov uporni angažman na polji islamizacije lokalnog stanovništva nije ostao nezapamćen u narodu. Muvekit u svojoj povijesti Bosne bilježi: „

Poslije osvojenja Bosne, u Bosnu je došla jedna osoba pohvalnih svojstava iz krajeva Anadolije, po imenu Uvejz-dede. Tom prilikom naselio se u kasabu Prusac, koja se ubrajala među veće kasabe. Godinama je ulagao veliki trud u vjerskom prosvjećivanju stanovništva spomenute kasabe i širenju islamskog obrazovanja, i tako bio uzrokom prelaska na islam stanovnika toga kraja. Sve kršćansko stanovništvo sela Vesela, u spomenutom kadiluku, primilo je islam zahvaljujući poticajnom djelovanju spomenutog učenjaka. I njihov svećenik po imenu Panča učio je pred navedenim i u jednoj godini uspio naučiti napamet časni Kur'an, pa su ga tamo postavili za muallima umektebu. On je Boga molio da njegovi potomci, s oca na sina, budu muslimani. Zaslugom spomenutog učenjaka, muslimansko stanovništvo navedene kasabe prilično se uvećalo, a i dalje se širi.





Prozne zabilješke o Ajvaz – dedi završit ćemo pričom o njegovom vodovodu od drvenih tomruka. Bosanski namjesnik Miralem – paša je početkom 1875. godine obnovio vodovod Ajvatovicu u gradu Pruscu. Bilo je 3560 tomrka koji su iznosili po 7 pedljeva, a svakih 10 tomruka bilo je povezano u jedno uže.

Godine 1828. Ajvaz – dedino turbe i vodovod obnovio je Ibrahim-beg Firdus iz Hlivna. Naime, Ibrahim – beg, koji nije imao muškog evlada, ugostio je jedne prilike nekog šejha. Kada se šejhu pojadio da nema muške djece, premda ima dvije žene, šejh mu je savjetovao da obnovi Ajvaz - dedino turbe i njegov vodovod. Dok je beg opravljao turbe i vodovod jedna žena mu se obliznila, bedevija oždrijebila i krava otelila. Sve muškim porođajem.
Back to top Go down
View user profile
Donaton
Admin


Broj komentara : 2906
Join date : 2013-02-15
Mjesto : هللا ءاش ام

PostSubject: Re: Ajvatovica   Sun Apr 14, 2013 3:16 pm

Predaja o Ajvaz dedi

Hajvaz-dede je živio u Pruscu u središnjoj Bosni bez ikakva imetka, no kao vrlo skroman i pobožan čovjek. Kako nije imao ni kuće ni kućišta, uze ga u svoj konak hadži-Nazif Ćišija, jedan od uglednika toga mjesta. Hajvaz-deda je tu provodio život u pobožnosti. Pored davanja savjeta onima koji su mu se obraćali, usput je i liječio ljude. Sve je to on uradio za Božji hator! Kad bi mu ponestalo trava od kojih je pravio mehleme i šerbete, on bi se sam uputio u šumu, poveo bi mazge h. Nazifove da u šumi nasiječe drva i da ih dotjera kući. Hadži- Nazif to od njega nije tražio, ali je on htio i s te strane da bude koristan. Međutim, h. Nazif se uputio na hadž. Pri polasku je naredio ženi i ukućanima da paze na Ajvaz-dedu. Oni su ga i pazili. Jednog jutra hadžinici se javi Ajvaz-deda sa zahtjevom da mu ispeče halvu da je ponese u šumu. Hadžinicu to ugodno iznenadi, jer tako što deda nikad nije zahtjevao. Ona se dade na posao. Pazila je da joj tirit ne zagori i kad je halva bila gotova, stavi je u savatli sahan s poklopcem i pospe je još i sitnim šećerom da bude primamljivija. Zamota sahan u čistu bošču i predade je Hajvaz-dedi. Uveče obje mazge natovarene do ušiju suhim drvima vratiše se kući, ali Hajvaz-dede s njima nije bilo. Domaćica se jako zabrinula. Cijelu noć nije imala mira i spokoja! Zato, u zoru uputi starijeg sina s dvojicom momaka u šumu da potraže Hajvaz-dedu. Oni se oko podne vratiše kući s kara-haberom, da su ga mrtvog kod nekog izvora u šumi našli. Vijest uzbudi Prusac. Ljudi jatimice pođoše u šumu da vide šta se to s Hajvaz-dedom dogodilo! Nađoše ga kod izvora koji iz pećinske pukotine izviraše. Kako kod njega ne nađoše sude u kojima je halvu odnio, pomisliše da je opljačkan i, vjerovatno, i ubijen. Tijelo temeljito pretražiše ne bi li otiske od udaraca našli. Ali, ne nađoše ništa sumnjivo. Po nahođenju ondašnje pruščanske uleme, trebalo ga je, kao šehita, zakopati ondje mu je tijelo nađeno, što uz uobičajene obrede i učiniše. To se zbilo na dan Arefata, na dan kada hodočasnici iz svih krajeva islamskog svijeta to sveto mjesto kraj Meke o Kurban-bajramu posjećuju. Ali kada se hadži- Nazif četrdeset dana iza smrti Hajvaz- dedine s dalekog puta vratio kući, u njegovim se seharama nađoše i sudi izgubljeni prilikom smrti Hajvaz-dedine. Hadži-Nazif je tvrdio da mu je te sude napunjene halvom na Arefatu uručio Hajvaz-dedo, rekavši: - Na domu su svi zdravo, a ovo ti je dar od njih! Iščeznuo je među hadžije i ja ga više nijesam vidio! (obznanjen) keramet Hajvaz-dedin. Pruščani su mu podigli i turbe i tekiju koje,uodređeno vrijeme, posjećuje svijet iz cijele Bosne.




Back to top Go down
View user profile
Donaton
Admin


Broj komentara : 2906
Join date : 2013-02-15
Mjesto : هللا ءاش ام

PostSubject: Re: Ajvatovica   Sun Apr 14, 2013 3:19 pm

Kasida Ajvaz Dede


Ajvaz Dedo govori:
Nimac Savu prehodi,
Banjoj Luci dohodi
I u Luku uhodi,
Te u Jajce dohodi
Kostajnicu prohodi,
I u Prusac dohodi
Deset dana ne budi.
Njega Ajvaz izgoni.
Ajvaz Dedo govori:
Nimac Bosnu osvoji,
U Saraj'vo dohodi.
Sarajevo kavga bi,
Kabanice krv boji,
Konjima krv do kičice
A junacima do mišice.
Mart je vada, Jurjev kavga.
I Ajvaz Dedo govori:
Ovu kaside ko uči
Nek' Dedi rahmet prouči,
Nek' se niko ne muči!
Ajvaz Dedo govori.
Back to top Go down
View user profile
Sponsored content




PostSubject: Re: Ajvatovica   Today at 5:31 pm

Back to top Go down
 
Ajvatovica
View previous topic View next topic Back to top 
Page 1 of 1

Permissions in this forum:You cannot reply to topics in this forum
๑۩۞۩๑ BOSNIAN MAGIC ๑۩۞۩๑ :: ۞ V I J E S T I - N E W S ۞-
Jump to: