WELCOME TO BOSNIAN FORUM DEDICATED MAGIC AND FORTUNE TELLING – REGARDS FOR READERS FROM IRAN, SYRIA, EGYPT, IRAQ, FRANCE, GREECE, PALESTINE, SWEDEN, NORWAY, LIBANON, CHINA, BULGARIA, ROMANIA, INDIA, PAKISTAN, USA, AUSTRALIA, UKRAINE, VENEZUELA...
 
HomeHome  FAQFAQ  SearchSearch  MemberlistMemberlist  UsergroupsUsergroups  RegisterRegister  Log inLog in  
Latest topics
» Bosanska narodna medicina (treći dio)
Today at 8:50 pm by Donaton

» Čaj za energiju i snagu
Today at 7:53 am by Anahita

» Napravite sami losion protiv dermatitisa
Today at 7:52 am by Anahita

» Svemoćni čaj
Today at 7:51 am by Anahita

» Prsten mrtvaca
Yesterday at 3:48 am by Delphi

» Za admina poruka
Sat Sep 22, 2018 7:29 pm by Tamsin

» Erdogan: Kerbela podsjeća da su muslimanima potrebni ljubav i saradnja, a ne neprijateljstvo
Sat Sep 22, 2018 9:44 am by Donaton

» Sihirli tilsum za otkrivanje skrivenog ili zakopanog blaga
Fri Sep 21, 2018 7:04 pm by Roki

» Magija vještičijeg praznika Mabona
Tue Sep 18, 2018 2:16 pm by Ajlin

September 2018
MonTueWedThuFriSatSun
     12
3456789
10111213141516
17181920212223
24252627282930
CalendarCalendar
Statistics
We have 623 registered users
The newest registered user is Liverpool

Our users have posted a total of 23366 messages in 2241 subjects
Most active topics
Bošnjačke basme i bajalice
Pitanje o zapisima?
Bogumilstvo i Bošnjaci
Mitologija Bosne i Hercegovine
Magija & Uvod
Pohvala od forumaša
Ljubavni sihir sa 41 zrno graha
Bosanska Magična Biljka: ŠTA GOD JE DUŠMAN DONIO, SEDEFIL MU NAZAD ODNIO
Bosnian mythology
Tilsum (zapisi) "hodže" šarlatana
Top posting users this week
Anahita
 
Donaton
 
Fiona
 
habanera
 
Keywords
novac zapis arabic sihir magic Seal Hodza ljubavni bacanje hours astrological Tarot poludi sihiri daljinu razdvojiti magija drvo Grah tilsum sihirbaz cini kalendar Ljubavna sunca nevjera

Share | 
 

 Prof. dr. Enes Kujundžić o bosanskom tradicionalnom kulinarstvu: Kao i pjesma, ni sofra sahibije nejma

Go down 
AuthorMessage
Zoya

avatar

Broj komentara : 93
Join date : 2017-06-17

PostSubject: Prof. dr. Enes Kujundžić o bosanskom tradicionalnom kulinarstvu: Kao i pjesma, ni sofra sahibije nejma   Sun Jun 10, 2018 5:59 am

Bosanska tradicionalna kuhinja, baš kao i njena kultura, nastala je pod jakim utjecajem Istoka i Zapada.





Kujundžić: Naša domaća kuhinja prepoznata kao globalna vrijednostKlimatski uvjeti determinirali su šta će se naći na našem stolu



Bosanska tradicionalna kuhinja, baš kao i njena kultura, nastala je pod jakim utjecajem Istoka i Zapada. Tradicionalno kulinarstvo u našoj zemlji usko je vezano uz tursku i mediteransku kuhinju, ali i gastronomiju srednje Evrope koju je sa sobom na ove prostore donijela austrougarska uprava.

Uz domaće autohtone vrijednosti u sferi kulinarstva, kroz dugi period, takva jela su prilagođavana ukusima domaćeg stanovništva i danas predstavljaju niz laganih specijaliteta koji se pripremaju od raznih vrsta povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda, pšeničnog brašna i kukuruza, koji se u većini slučajeva kuhaju i dinstaju s malo vode bez previše jakih ljutih začina. Orijentalni začini dodaju se tek toliko da istaknu prirodni ukus i miris određenog jela.

Naravno, ne treba zaboraviti ni meso koje se priprema na razne načine, pite i kolače, mahom zalivene, koji su izuzetno slatki i jaki, i kao takvi ne mogu se baš svrstati u grupu strogo dijetalnih zijafeta, ali bez obzira na sve, često se nalaze na domaćoj sofri.

Mnogi se, poznavajući historiju Bosne, pitaju da li naša zemlja uopće onda ima svoju kuhinju ili njeni stanovnici po tradiciji konzumiraju samo jela koja su sa sobom donosili nekadašnji osvajači?

Hrana težaka

Prof. dr. Enes Kujundžić, autor knjige „Sofra - starinsko bosansko kulinarstvo iz kulturološke perspektive“, kaže kako bi se kao odgovor na ovo kompleksno pitanje, narodna izreka „pjesma sahibije nejma“, mogla preinačiti u to kako „ni sofra sahibije nejma“.

- Uvjeren sam da bi podrobnija istraživanja pokazala kako mi imamo svoje autentične specifičnosti koje se nazivaju bosanskom kuhinjom. Pa u Beogradu je 2010. izašla knjiga pod nazivom „Bosanski kuvar“. To znači da su naši istočni susjedi prepoznali kulinarske specifičnosti koje u BiH postoje. Veliko dostignuće u afirmaciji i prezentaciji tradicionalnog bosanskog kulinarstva je „Bosanski kuhar“ Alije Lakišića koji je 1977. objavila izdavačka kuća „Svjetlost“. Biber po pilavu u tom pravcu predstavlja knjiga rahmetli profesorice Lamije Hadžiosmanović, pod nazivom “Bosanski kuhar“, koja je 11. februara 2010, među osam drugih, u Parizu dobila svjetsko priznanje organizacije „Gourmand International“. To najbolje govori da je domaća kuhinja prepoznata kao globalna vrijednost. Problem je u tome, što domaća javnost nedovoljno cijeni vlastite, posebno kulturne vrijednosti. U Sarajevu jedno respektabilno udruženje kuhara ima pripremljenu knjigu sa receptima domaće kuhinje, ali nema finansijskih mogućnosti da je štampa. Mislim kako ovo pitanje ne bismo trebali tretirati bez određenog stepena ozbiljnosti. Njime bi se trebalo temeljito posvetiti i uvrsititi ga u nastavne planove na nekim od naših fakulteta. Samo tako ćemo dobiti kvalitetne odgovore - ističe Kujundžić.  

A kako bi se oni pronašli važno je, kaže naš sagovornik, proći kroz historijsku hronologiju ovih prostora, od vladavine bosanskih banova kraljeva (do 1463), Osmanske  vladavine (1463-1878), Austrougarske uprave (1878-1918), kraljevine Jugoslavije (do 1943) i na kraju perioda SFRJ. Svaki od njih ostavio je trag i u sferi kulinarstva.

- Kada je riječ o starinskom bosanskom kulinarstvu, treba imati u vidu svu slojevitost te historije i geografski položaj zemlje, jer je on umnogome odredio ono što je bila poljoprivredna proizvodnja u BiH i ono što se tokom vremena generiralo kao ishrana stanovništva. Tu su važne dvije značajke, jedna se odnosi na to kako su se hranili težaci, a kako opet gradsko stanovništvo. Godine 1907. u „Glasniku zemaljskog muzeja“ njegov saradnik Petar Majstorović piše kako je hrana težaka u BiH uglavnom slična, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost. Spominje se primjer papule – vrste graha koji se pripremao na specifičan način i bio je neka vrsta hrane za putnike – navodi Kujundžić.

Utjecaji sa Istoka

BiH, kao kulturni ambijent, trpila je utjecaje sa raznih strana i sigurno je da, tvrdi Kujundžić, granica država i imperija nije bila prepreka da se ti utjecaji šire s jednog prostora na drugi.

- Kad govorimo o osmanskom periodu, ambijent u Sarajevu je bio nešto drugačiji nego u Istanbulu koji je i mediteranski grad u kome su se kuhari mogli osloniti na vrste voća i povrća koje se ne mogu uzgajati u Sarajevu. Uzmimo primjer, baklave koja je karakteristična za čitav Balkan i Malu Aziju, ali i Bliski Istok. U BiH se priprema 28 vrsta baklava. Ko će sada tačno utvrditi koje su vrste nastale pod utjecajem Istoka, a koja je baklava autentična, naša domaća. Kad prošetate Baščaršijom, naići ćete na tipično arapski restoran u kojem se pripremaju jela koja su karakteristična za Egipat i Bliski Istok. Možda je to najbolji način da sagledamo kako su se kulturni utjecaji sa Istoka širili u Bosni. S druge strane, Sarajevo ima kontinentalnu klimu koja je pogodna za stočarstvo, u njegovoj okolini se uzgajaju jabuke, kruške, šljive, orasi. Upravo ti klimatski uvjeti determinirali su šta će se naći na našem stolu – pojašnjava Kujundžić.

U Izmiru i danas možete pronaći bošnjački burek

Vodeći se usmenom književnom tradicijom, može se sa sigurnošću kazati kako u autentična bosanska jela spadaju ćetenija, tufahija, bungur, tarhana, pita...  

- Kad niste sigurni u svoju sliku koju vidite u ogledalu, onda pogledajte fotografiju sebe koju vam drugi nude. Šta hoću kazati? U Izmiru i drugim područjima Turske, zahvaljujući našim iseljenicima, i danas možete pronaći jelo koje se zove „Bošnak boregi“ što će reći bošnjački burek. Ta sintagma se, koliko je meni poznato, nije sačuvala u Sarajevu, ali burek u raznim svojim varijetetima jeste. Ćetenija je specifičan oblik naše starinske poslastice. I tufahija je naša iako nosi orijentalno ime. Tufah na arapskom jeziku znači jabuka, ali ne može se baš reći da je ona karakteristično voće za egipatsko podneblje. Dalje, mi imamo narodnu pjesmu „Dva jarana“, objavljenu između dva svjetska rata, u kojoj su dva glavna lika bungur i tarhana. Naše dolme se razlikuju od turskih, prije svega po veličini. U Bosni je, kako je govorio Evlija Čelebija, „kako su ljudi krupni, tako su im i komadi hrane krupni“ nimalo, dakle, dijetalno. Tako je i sa baklavom. U Turskoj su one male, jer su Turci vjerovatno, više nego mi, svjesniji dijetetskih potreba. Ali nije stvar samo u fizičkom izgledu, nego i u sastavu poslastice. Baklava s pistacijama je uglavnom Turska, a naša je ona sa suhom šljivom. Imamo i lokalne varijetete – jednu u Krajini, drugu u Sarajevu, treću u Brčkom, četvrtu u Tuzli... – kazuje Kujundžić.

Naše škole daju prednost stranim kuhinjama

Podrobnijim izučavanjem na naučnom nivou, osim možda tehnoloških aspekata, odlikama tradicionalnog bosanskog kulinarstva danas se, tvrdi profesor Kujundžić,  malo ko bavi, barem ne u nekom ozbiljnijem obimu. Čak i  škole koje obrazuju kuhare, prednost daju stranim kuhinjama.

- Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a, čiji je BiH potpisnik, dobro je polazište da se određene kulturne vrednote stave na tu reprezentativnu listu. U BiH trenutno samo jedan kulturni artefakt stigao je tamo, a to je Zmijanjski vez. U toku je proces da se konjičko drvorezbarstvo stavi na tu listu, a započeta je priča i da se sevdalinka nađe na njoj. Imamo i neobavezujuće liste artefakata koji su u sferi nematerijalne kulturne baštine dragocjeni za cijelu BiH. Jednu je sastavilo Federalno ministarstvo kulture i sporta, a drugu Ministarstvo prosvjete i kulture RS-a. Na njima se trenutno ukupno nalazi 19 artefakata. Međutim, na tom spisku, koji je ustvari prethodni popis za proces uvrštavanja na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, nema starinskog bosanskog kulinarstva – naglašava Kujundžić.

Back to top Go down
View user profile
 
Prof. dr. Enes Kujundžić o bosanskom tradicionalnom kulinarstvu: Kao i pjesma, ni sofra sahibije nejma
Back to top 
Page 1 of 1

Permissions in this forum:You cannot reply to topics in this forum
๑۩۞۩๑ BOSNIAN MAGIC ๑۩۞۩๑ :: ۞ MISTERIJE SVIJETA - MYSTERY OF WORLD ۞-
Jump to: