๑۩۞۩๑ BOSNIAN MAGIC ๑۩۞۩๑

WELCOME TO BOSNIAN FORUM DEDICATED MAGIC AND FORTUNE TELLING – REGARDS FOR READERS FROM IRAN, SYRIA, EGYPT, IRAQ, FRANCE, GREECE, PALESTINE, SWEDEN, NORWAY, LIBANON, CHINA, BULGARIA, ROMANIA, INDIA, PAKISTAN, USA, AUSTRALIA, UKRAINE, VENEZUELA...
 
HomeFAQSearchMemberlistUsergroupsRegisterLog in
Latest topics
» Džeko u top 5 napadača Europe
Yesterday at 3:40 pm by Donaton

» Fear and evil eyes in Bosnian folk medicine
Yesterday at 1:17 pm by Donaton

» Limunom do idealnih peta
Tue Dec 06, 2016 8:59 pm by teheranka

» Kako tretirati suhu kožu
Tue Dec 06, 2016 8:54 am by Emina

» Čaj protiv umora
Tue Dec 06, 2016 8:41 am by Emina

» Test 20 lijekova za prehladu: Koji djeluju, a koji su placebo?
Tue Dec 06, 2016 5:42 am by petros

» Završne riječi na suđenju Mladiću - Ključna ličnost na "autoputu za pakao"
Mon Dec 05, 2016 8:27 pm by Donaton

» Closed destiny
Mon Dec 05, 2016 6:35 am by Donaton

» Finski naučnik naišao na veliku zagonetku u Bosanskim piramidama
Mon Dec 05, 2016 6:22 am by Mostarac

December 2016
MonTueWedThuFriSatSun
   1234
567891011
12131415161718
19202122232425
262728293031 
CalendarCalendar
Statistics
We have 477 registered users
The newest registered user is royanson

Our users have posted a total of 19521 messages in 1706 subjects
Most active topics
Bošnjačke basme i bajalice
Kako otkriti da li ste žrtva crne magije?
Bogumilstvo i Bošnjaci
Mitologija Bosne i Hercegovine
Bosnian mythology
Pohvala od forumaša
Stare slike, razglednice i poštanske markice iz Bosne i Hercegovine
Najdraži postovi i teme
Vaša pitanja?
Zanimljivi linkovi i web stranice
Top posting users this week
Donaton
 
Jasminka
 
Emina
 
teheranka
 
Delisia
 
Šansel
 
ferka
 
petros
 
Anonimus
 
Mostarac
 
Keywords
ljubavna ciganske svijecama venerin dove Spell falanje ljubav kalendar black skidanje crnom krug Jinn magic dzin gatanje Novac pecat talisman sihir lenormand spells tilsum karte ljubavne

Share | 
 

 Život nakon genocida - da li je to moguće?

View previous topic View next topic Go down 
AuthorMessage
Donaton
Admin


Broj komentara : 2904
Join date : 2013-02-15
Mjesto : هللا ءاش ام

PostSubject: Život nakon genocida - da li je to moguće?   Thu Aug 29, 2013 5:40 pm

Dokazano je da su poljski Židovi koji su preživjeli pogrome dugovječniji od onih koji su za to vrijeme mirno živjeli u Izraelu, ali ovaj zaključak odnosi se samo – na muškarce. Postoji li nada da i Bošnjaci koji su preživjeli genocid dobiju koju godinu više života? Bez svake sumnje, potrebne su domaće studije na ovu temu jer nakon neviđenih zločina od strane četnika sa ove i one strane Drine nad bošnjačkim stanovništvom čiji su zločini zasjenili čak i one najokrutnije iz Drugog svjetskog rata zaslužuju da budu studiozno istražena i analizirana. Veliki broj konc logora koje su Srbi otvorili diljem Bosne i Hercegovine za nesrpsko stanovništvo neizbrisivi su dokazi monstruoznosti balkanskih nacista od čijih zločina ostao je zaprepašten sav civilizirani svijet. Mučenja, ubijanja na razne načine, silovanja, unakažavanja, trovanja samo su dio mračnih scenarija koja su mjesecima bila svakodnevni repertoar najužasnijih mjesta na svijetu između 1992-1995.godine.







Iako se već dugo govori o tome, konačno je dokazano: oni koji su preživjeli Holokaust žive duže od pripadnika istog naroda koji nisu prošli golgotu. Naime, u studiji objavljenoj u Izraelu dokazano je: muškarci koji su preživjeli Holokaust žive značajno duže od svojih vršnjaka koji nikada nisu bili pod nacističkim terorom.



Ono što čini ovaj rad posebno intrigantnim jesu njegove velike razmjere i savjesno osmišljavanje: autori su skupili podatke o preko 55.000 poljskih imigranata koji su došli u Izrael između 1945-1950., i jedne četvrtine onih koji su došli u Izrael prije 1939. Propusta u metodologiji nema, jer svi pripadaju istoj grupaciji – Aškenezima, koji su poznati po dugovječnosti.



I – šta su istraživači pronašli?



Muškarci koji su iskusili Holokaust u uzrastu od 10-te do 15-te godine života, živjeli su, u prosjeku 10 mjeseci duže od „braće“ koja su bila u Izraelu, dok su oni koje je Holokaust „snašao“ od 16-te do 20-te godine živjeli čak „dodatnih“ osamnaest mjeseci. Ovakvi rezultati su, u izvjesnom smislu- nelogični. Naime, studije koje se bave ljudima koji su preživjeli genocid pokazale su da je njihovo mentalno zdravlje postalo i ostalo veoma krhko. Kod njih je primjetno više aneksioznosti, više depresije i više pratećih simptoma posttraumatskog stresnog poremećaja nego kod opće populacije. Nedavna genetska istraživanja također pokazuju da rana trauma može teško oštetiti naše telomere (zaštitne dijelove naših kromozoma koji nas štite od kancera i preranog starenja, čije je stanje neka vrsta repera koliko ćemo dugo živjeti).



Naravno, pojavilo se logično pitanje: zašto jedna od najtraumatizovanijih populacija, pored crnaca, živi duže od svojih vršnjaka? Autori nude dvije teorije. Prva je fenomen „posttraumatskog rasta“. To je intrigantna ideja, isprva razvijena od strane psihologa sa Univerziteta Sjeverne Kalifornije, a koja predviđa da mnogi koji prežive užasne događaje dobiju obnovljeni osjećaj svrhe i smisla, preorijentacije čitavog života. Neke od ranih studija ovog fenomena zasnovane su na posmatranju ratnih zarobljenika iz Vijentama, od kojih mnogi pokazuju značajnu prilagodljivost, otpornost i produktivnost, a postoje i slični rezultati onih koji su preživjeli vojne napade poput Palestinaca ili Iračana, prirodne katastrofe (Indonezija), smrtonosne bolesti i smrt voljenih.



U prilog ovoj teoriji, Asher Alagem, šef Programa za žrtve torture na Medicinskom fakultetu u New Yorku, pominje jednog svog pacijenta koji je izgubio dijete u sukobu na Obali Slonovače: „On vjeruje da ga je Bog doveo ovdje da stvori bolji život za ostatak familije i sebe samog“. Reklo bi se da je sasvim uredu pretpostavka da trauma može dovesti do toga da čovjek bude zahvalan za život, međutim, da li postoji dokazana veza između sreće i životnog vijeka? Na ovu temu ima različitih istraživanja i u skladu sa tim različitih rezultata. Recimo, u Britanskom medicinskom časopisu prošle godine je objavljenja studija koja dokazuje da depresija dovodi do skraćivanja životnog vijeka, da bi početkom ove godine bila objavljena istraživanja kojima je, navodno, dokazano da je pesimizam u direktnoj korelaciji sa dužim životom. Ko je tu u pravu?



-Sve je to spekulativno, kaže Avi Zagi Shwarz, profesor psihologije na Univerzitetu u Haifi u Izraelu, i jedan od koautora studije o onima koji su preživjeli genocid: „I ja sam imao problem da se izborim sa ovim kontradiktornim podacima“. Međutim, kao neko ko je i razgovarao sa preživjelima, a ne samo skupljao podatke o njima, Zagi-Schwarz, suradnik u Memorijalnom muzeju Holokausta u SAD, dodaje priči i ličnu notu: „Zaboravite na trenutak ove suhe statistike. Mnogi preživjeli će vam reći: "Dobili smo rat. Ovo je naša pobjeda. Imamo djecu, unuke, praunuke, svi su uspješni. Teško je izmjeriti koliko su ove stvari ohrabrujuće za njih, ali postoji i mogućnost da su preživjeli razvili jaku želju da slave svoju pobjedu“.



Međutim, postoji još jedna opcija – teorija da su oni koji su bili dovoljno jaki da prežive konc logore (ili mnoge godine sakrivanja, jer nemoguće je znati koliko je subjekata studija kako provelo ratne godine) već imali šanse da žive duže. O tome se kaže: „Jedno alternativno tumačenje bilo bi diferencijalni mortalitet, što znači da oni koji su bili izloženi uvjetima opasnim za život, naravno, imali povećani rizik da umru tokom Holokausta. Preživjeli po definiciji su preživjeli ozbiljnu traumu, i to može biti u vezi sa njihovim specifičnim genetskim, karakternim, fizičkim ili psihičkim osobinama koje su im omogućile da prežive genocid i da budu predisponirani da dostignu relativno duboku starost“.



Međutim, ova hipoteza iz nekog razloga je bila sporna da bi bila objavljena, recimo u članku „Jeruzalim posta“ o ovoj studiji, vjerovatno zbog tipičnog židovskog straha od svega onog što bi moglo na bilo koji način da negira njihovo stradanje i time im, na primjer, oduzme „pravo“ koje su sami sebi dali da vrše genocid nad Palestincima. Dok god vjeruju da samo oni bili žrtve genocida bez imalo milosti i humanosti ubijat će palestinsku djecu iz „opravdani razloga“ jer Izrael mora biti očišćen od svih onih koji nisu pripadnici „svetog naroda“. To je još jedan paradoks u čitavoj priči o židovskom stradanju koji svakako zaslužuje ozbiljne i temeljite studije kako bi se u potpunosti zaokružilo istraživanje o Židovima-žrtvi i Židovima-agresorima.
Back to top Go down
View user profile
 
Život nakon genocida - da li je to moguće?
View previous topic View next topic Back to top 
Page 1 of 1

Permissions in this forum:You cannot reply to topics in this forum
๑۩۞۩๑ BOSNIAN MAGIC ๑۩۞۩๑ :: ۞ V I J E S T I - N E W S ۞-
Jump to: