๑۩۞۩๑ BOSNIAN MAGIC ๑۩۞۩๑

WELCOME TO BOSNIAN FORUM DEDICATED MAGIC AND FORTUNE TELLING – REGARDS FOR READERS FROM IRAN, SYRIA, EGYPT, IRAQ, FRANCE, GREECE, PALESTINE, SWEDEN, NORWAY, LIBANON, CHINA, BULGARIA, ROMANIA, INDIA, PAKISTAN, USA, AUSTRALIA, UKRAINE, VENEZUELA...
 
HomeFAQSearchMemberlistUsergroupsRegisterLog in
Latest topics
» Bošnjačke basme i bajalice
Today at 3:24 pm by Donaton

» Džeko u top 5 napadača Europe
Yesterday at 3:40 pm by Donaton

» Fear and evil eyes in Bosnian folk medicine
Yesterday at 1:17 pm by Donaton

» Limunom do idealnih peta
Tue Dec 06, 2016 8:59 pm by teheranka

» Kako tretirati suhu kožu
Tue Dec 06, 2016 8:54 am by Emina

» Čaj protiv umora
Tue Dec 06, 2016 8:41 am by Emina

» Test 20 lijekova za prehladu: Koji djeluju, a koji su placebo?
Tue Dec 06, 2016 5:42 am by petros

» Završne riječi na suđenju Mladiću - Ključna ličnost na "autoputu za pakao"
Mon Dec 05, 2016 8:27 pm by Donaton

» Closed destiny
Mon Dec 05, 2016 6:35 am by Donaton

December 2016
MonTueWedThuFriSatSun
   1234
567891011
12131415161718
19202122232425
262728293031 
CalendarCalendar
Statistics
We have 478 registered users
The newest registered user is Vivianna

Our users have posted a total of 19524 messages in 1706 subjects
Most active topics
Bošnjačke basme i bajalice
Kako otkriti da li ste žrtva crne magije?
Bogumilstvo i Bošnjaci
Mitologija Bosne i Hercegovine
Bosnian mythology
Pohvala od forumaša
Stare slike, razglednice i poštanske markice iz Bosne i Hercegovine
Najdraži postovi i teme
Vaša pitanja?
Zanimljivi linkovi i web stranice
Top posting users this week
Donaton
 
Jasminka
 
Emina
 
teheranka
 
Riyana
 
Delisia
 
Šansel
 
ferka
 
petros
 
Anonimus
 
Keywords
falanje karte ljubavna pecat venerin skidanje lenormand Jinn Spell dove kalendar spells tilsum gatanje black dzin sihir ciganske svijecama talisman krug crnom Novac ljubavne magic ljubav

Share | 
 

 Iranski kanali, svjetska poljoprivredna zaostavština

View previous topic View next topic Go down 
AuthorMessage
Mostarac



Broj komentara : 332
Join date : 2013-02-17
Age : 26

PostSubject: Iranski kanali, svjetska poljoprivredna zaostavština   Mon May 12, 2014 5:13 am


S obzirom na vijest da su iranski kanali uvršteni u svjetsku poljoprivrednu baštinu u ovoj emisiji donosimo objašnjenja vezana za ovaj interesantnan način navodnjavanja.




Prethodne sedmice, 29.aprila Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, zvanično je uvrstila iranske kanale na listu „Svjetske poljoprivredne zaostavštine“. Do uvrštavanja iranskih kanala na ovu listu došlo je kao rezultat sveobuhvatnog naučnog rada od strane stručnog komiteta sastavljenog od stručnjaka i istraživača Ministarstva za poljoprivredu Islamske Republike Iran i nevladinog sektora sa različitim specijalnostima i interesovanjima.

Stefan Gorgi, član naučno-izvršnog komiteta Svjetske poljoprivredne zaostavštine, tim povodom je rekao: „Kanali u Iranu, čija starost se procjenjuje na nekoliko hiljada godina su najvažniji izvor vode za poljoprivredu u predjelu pustinje i ovakav sistem navodnjavanja kojeg vidimo u nekim iranskim gradovima kao što je Kašan, je zaista začuđujući.“

Potrebno je spomenuti, trenutno je na listu svjetske zaostavštine uvršteno 25 poljoprivrednih sistema iz 11 zemalja svijeta. S obzirom na važnost ovog događaja i uvrštavanja iranskih kanala na listu Svjetske poljoprivredne zaostavštine, u specijanoj emisiji predstavljamo vam ovaj zanimljiv metod navodnjavanja u Iranu.

S obzirom na geografski položaj i klimatske uslove Iran je zemlja siromašna vodama. S obzirom na probleme, koji nastaju zbog nedostatka vode, tokom historije primjenjivala su se brojna iskustva i izumi kako bi se nadoknadio nedostatak vode u Iranu. Iranski narod se uvijek trudio da, individualnim metodama, nadoknadi nedostatak vode u ovoj drevnoj zemlji.

Životna potreba za vodom je primorala da se iranska inteligencija i znanje usmjeri ka novim izumima i kao rezultat svih istraživanja i otkrića, svjetlo dana je ugledao najinteresantniji i najupečatljiviji metod dovođenja vode iz nižih slojeva zemlje u više. Zapravo, kanali su trajni metod korištenja podzemnih voda bez nanošenja štete vodonosnicima podzemnih voda i njihovoj osjetljivoj i komlikovanoj mreži. Iz tog razloga je, hiljadama godina opstao i koristio se ovaj sistem neprekidnog iskorištavanja podzemnih voda, na sofisticiran način bez nanošenja štete izvorima vode. Iranci su, obrađujući poljoprivredno zemljište, koristili ovu strategiju i opstali su uprkos klimatskim problemima i sušama.

Ove metode su, zapravo, jedna vrsta uspješne kompatibilnosti sa prirodnim resursima s ciljem njihovog očuvanja. Usuđujemo se reći da je za opstanak iranske civilizacije duge nekoliko hiljada godina u jednom sušnom ekosistemu, zaslužan sistem kanala za navodnjavanje.

Sistem kanala je jedan od zadivljujućih kolektivnih poteza u historiji čovječanstva, koji je nastao grupnim radom, menadžmentom i programiranjem, s ciljem otklanjanja važnih i životnih potreba ljudske zajednice, tojest dovođenje vode u sušne predjele, i obezbjeđivanje vode za piće i vode za poljoprivredne aktivnosti. Ovaj čudesni projekat navodnjavanja od davnina, i od željeznog doba je, kao glavni način obezbjeđenja vode za piće i potrebe poljoprivrede u sušnim predjelima Irana, zaslužan za procvat ekonomije i poljoprivrede i razvoju posla i brojnim drugim aktivnostima, kako u ruralnim tako i u urbanim sredinama. Prema historijskim dokumentima i drevnim otkrićima ovo važno tehnološko dostignuće je poseban pothvat Iranaca, koji se postupno proširio i na ostale dijelove svijeta, na primjer zapadnu Europu, sjever Afrike, Kinu pa čak i u neke predjele Južne Amerike, odnosno Čile.

Kanale čini struktura koja se sastoji od niza bunareva, koji su međusobno povezani podzemnim tokom. Taj sistem kanala čini jedna otvorena jama, horizontalni tunel i nekoliko okomitih bunareva, što čini vezu između podzemnog kanala, u određenim intervalima, i površine zemlje.

Bunarevi, koji se, u vrijeme iskopanja, još nazivaju i šipke, pored toga što služe za prenošenje produkata iskopavanja, u isto vrijeme pročišćavaju podzemne kanale i predstavljaju komunikaciju za popravke, revizije i obradu unutrašnjosti kanala.

Početak sistema kanala je otvor, koji se naziva mjesto pojave kanala. Mjesto pojave kanala je mjesto gdje izlazi voda iz dubine kanala napolje i postaje vidljiva i može se koristiti u razne namjene, za navodnjavanje i drugo.

Krajnji dio kanala se naziva sluga kanala a na njegovom samom kraju se nalazi majka bunara.

Dužina jednog dijela kanala je bitna za kapacite navodnjavanja i razlikuje se zavisno od prirodnih uslova. Ovi uslovi zavise od nagiba zemlje i dubine majke bunara. S druge strane, koliko god je nivo podvodnih voda niži, utoliko je dubina majke bunara veća.

Najvažniji faktor, koji određuje dužinu kanala je zemljin nagib. Što god je taj nagib blaži, dužina kanala je veća i obratnom koliko god je nagib zemlje oštriji dužina kanala je manja.

S ovim izumom, jedinstvenim u svijetu, može se skupljati značajna količina vode i dopremati na površinu zemlje. Voda iz sistema kanala, poput priirodnih izvora, tokom cijele godine i bez ikakvih uređaja, iz dubine zemlje dolazi na površinu i koristi se u poljoprivredi.

Svi istraživači se slažu da korištenje kanala je prvi put počelo u Iranu, a da je u periodu vladavine Hahamenešijana ovaj sistem prenesen i u Oman, Jemen i afrički rog. Nakon toga Bošnjaci su ovaj sistem donijeli u Španiju. Najvažniji i najstariji podzemni sistemi kanala se nalaze u Iranu, Afganistanu i Tadžikistanu. Trenutno u 24 zemlje svijeta se koristi ovaj sistem navodnjavanja, međutim u Iranu trenutno postoji 40 hiljada aktivnih sistema kanala i to je nekoliko puta više nego sve zajedno sistema u ostatku svijeta. Najvažniji podzemni sistemi se nalaze u pustinjskim predjelima Horasana, Jazda, Kerana, centralnom dijelu i u Farsu. S obzirom na činjenicu da su ovi sistemi izumljeni prije nekoliko hiljada godina, međutim značajan dio seoskih i gradskih naselja, kao i poljoprivrednih parcela u Iranu koriste ovaj sistem navodnjavanja, i zapravo to je glavni dio poljoprivredne proizvodnje u sušnim predjelima.

Treba napomenuti da se najveći sistem kanala sa najdubljim glavnim dijelom bunara nalazi u mjestu Gonabad (provincija Horasan), a sam kanal nosi naziv „Qasbe“ (Središte), a datum kopanja ovog kanala veže se za period dinastije Hahamenešijan ili čak period prije njih.

Ovi kanali su stari približno 2500 godina i na tradicionalan način navodnjavaju više od 2 hiljade hektara obradivog zemljišta u ovoj provinciji. Da bi se sagradio sistem kanala zvani „Qasbe“, dužine 33133 metara dužine, 34 metara dubine i sa 470 bunareva, jednostavnim matematičkim proračunom može se reći da je 56 tona zemlje i kamena izmješteno sa ovog mjesta od strane radnika. Izmještanje ovolike količine zemlje, bez imalo preuveličavanja može se porediti sa izgradnjom egipatskih piramida. Sistem kanala „Qasbe“ je najdublji sistem kanala na svijetu i to je veliko kulturno i civilizacijsko naslijeđe i bez sumnje smatra se jednim od čuda ljudske civilizacije.

Sistem kanala koji ima najviše vode je kanal „Akbar Abad Fesa“ a najstariji kanal u Iranu je kanal „Ibrahim Abad Arak“. Najčudniji sistem kanala u Iranu je dvoetažni sistem nazvan „Mon Ardestan“, koji je sagrađen prije otprilike 8000 godinja. Ovi kanali imaju zajedničke bunareve ali je početni i završni sistema različit. Sistem kanala za Teheran i grad Rej, koji su navodnjavali ravnicu Varamin do prije 30 godina je bio sistem najbogatiji vodom, ali prije 20 godina zbog uništenja majke kanala, početnog dijela kanala i odsustva revizije, ovaj sistem je zapuštan. Datum kopanja ovih kanala odnose se na period safavida i kadžarija. U Teheranu, otprilike postoji 300 kanala, od kojih neki jedni druge presijecaju u obliku slova X.

Sljedeći sistem kanala koji je star i interesantan je „Kanali Kiš“, koji su otkriveni tek 1992 godine. Sistem kanala star oko 2 hiljade godina sagrađen je sa podzemnim gradom na ovom ostrvu i predstavlja truističku atrakciju. Dužinom ovih kanala susrećemo bunareve koji su u prošlosti služili za reparaciju iskopanih kanala. Do sada je otkirveno 200 otvora bunareva dužinom kanala, a razmak između tih otvora iznosi 14—16 metara. Strop kanala, sagrađen je od koralja, debljine od 2-15 metara i donjim slojevima kanala koji su sagrađeni od nepropusnog lapora, a ta specifičnost je uzrokovala da kišnica nakon prolaska kroz koraljne slojeve zemlje u dubini nepropusnih slojeva zemlje oblikuju vodonosnike podzemnih voda. Trenutno se, na dubini od 15 metara, gradi i upotpunjuje ovaj gradski podzemni sistem, sa turističkom i trgovačkom namjenom.

Jasno je da je u trećem milenijum jedna od glavnih briga čovječanstva nedostatak vode, što je uzrokovalo da se različite zemlje s obzirom na ključnu ulogu vode u razvoju, okrenu osvješćivanju društva s ciljem očuvanja, oživljavanja, obnove i korištenja vodenih rezervi.

Ekonomska važnost sistema kanala, prednosti korištenja ovog sistema za održivi razvoj, njihov historijski i kulturni identitet, sve je to bio dovoljan razlog da Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) ovaj čudesni i drevni iranski sistem uvrsti na listu svjetske poljoprivredne zaostavštine. Ovaj potez je uzrokovao da ostale zemlje svijeta obrate pažnju na ovaj vrijedni metod i shodno njihovim klimatskim prilikama da ga maksimalno iskoriste. Također, uvrštavanjem sistema kanala osjeća se potreba za ozbiljnijim pristupom oživljavanju i osposobljavanju ovog zanata.


Back to top Go down
View user profile
petros



Broj komentara : 82
Join date : 2014-02-03

PostSubject: Re: Iranski kanali, svjetska poljoprivredna zaostavština   Sat May 31, 2014 9:12 pm

Volim pročitati ovakav tekst o vrijednim doprinosima svjetskoj civilizaciji
Back to top Go down
View user profile
 
Iranski kanali, svjetska poljoprivredna zaostavština
View previous topic View next topic Back to top 
Page 1 of 1
 Similar topics
-
» Pro- Faux-Tina!
» TINA'S FACEBOOK
» Mission Hills Shenzhen / Dongguan
» Pilot Women Pre-Season
» Alpine (and a bit of biathlon)

Permissions in this forum:You cannot reply to topics in this forum
๑۩۞۩๑ BOSNIAN MAGIC ๑۩۞۩๑ :: ۞ MISTERIJE SVIJETA - MYSTERY OF WORLD ۞-
Jump to: